Tekst i fotografije: Damir Janton
Produženi vikend 11.-13.6.2020. iskoristili smo za svojevrstan ‘roadtrip’ Kordunom, Likom i Zagorom, većinom se držeći stare ceste prema moru poznatijom pod nazivom D1. Cilj ovog puta bio je posjetiti mjesta od geografskog i povijesnog značaja koje do sada nismo, ili bar neki od nas nisu imali prilike posjetiti. Svi smo u nekom navratu prolazili tim krajevima no uvijek s nekim drugim ciljem i manjkom vremena. Dan prije puta preko mail-a smo dogovorili plan i avantura je mogla početi.
Krenuli smo u četvrtak ujutro iz Zagreba i Samobora u dva zasebna auta. Mjesto nalaska bio je Slunj. Nakon kratke kave i sladoleda idemo prema svom prvom cilju, izvoru rijeke Slunjčice. Izvor se nalazi oko 6 km južno od Grada Slunja i dubok je 28 metara. Izvor, koji je hidrogeološki povezan sa rječicama Lička Jesenica i Dretulja nalazi se u starom selu Slušnica kako mještani zovu i rijeku Slunjčicu. Od izvora pa gotovo do centra grada vodi lijepo uređena i dinamična staza kroz raznolik krajolik. Sat i pol šetnje za 6,5 km uz jedan kraći pljusak bio je za nas dobar početak vikenda. Nakon toga pogostili smo se u restoranu uz domaća jela te ostatak dana proveli u šetnji gradom i druženju uz Slunjčicu.
Drugi dan vrlo rano ustajanje i polazak prema Korenici gdje stajemo na kavu i doručak. Dalje nastavljamo starom cestom preko Gračaca i skrećemo prema Kninu. Prolazimo kroz sami centar gdje je bila poprilična gužva i odlazimo malo južnije osvježiti se na slap Krčić. Slap Krčić visok je 22 metra i mjesto je gdje se rječica Krčić ulijeva u rijeku Krku. Rijeka Krka koja je većim dijelom i područje nacionalnog parka duga je 72,5 km od čega je 49 km slatkovodnog vodotoka a 23,5 km bočati. Put nas dalje vodi cestom preko Oklaja do zaselka Bašići od kuda se spuštamo u kanjon rijeke Čikole. U kanjon smo došli zbog ferate za koju smo čuli da je atraktivna i zabavna, i zbilja jest. Oko sat i pol laganog skakutanja po kanjonu svakako je avantura koja će nam ostati u lijepom sjećanju.
Kanjon je impozantan iz svih kuteva, a ferata zbilja nudi krasne vidike s više lokacija. Rijeka Čikola je pritoka rijeke Krke. Tok Čikole dug je 46 km, izvire na padinama Svilaje a u Krku se ulijeva malo iznad Skradinskog buka. Kanjon Čikole nudi zbilja puno sadržaja. Osim ferate u kanjonu se nalazi i sportsko penjalište kao i zipline koji sa svoje tri dionice prelazi duljinu od 1400 metara.
Nakon ferate uhvatila nas je glad pa smo odlučili stati u Drnišu na domaću janjetinu. Vjerojatno najukusnijih dva sata vikenda začinili smo i domaćim vinom i pričom s vrlo ljubaznim domaćinima. Nakon ručka turneja se nastavlja, iduća postaja bila nam je u Otavicama, mjestu poznatom po Meštrovićevom mauzoleju koji nosi ime Crkva Presvetog Otkupitelja. Dalje idemo cestom preko Svilaje, koja nudi krasan krajolik i vidike te se spuštamo prema Vrlici pa dalje prema mjestu Civljani.
U selu Cetina posjećujemo crkvu sv.Spasa. Crkva je građena u zadnjoj četvrtini 9.stoljeća i ima najstariji sačuvani zvonik u Hrvatskoj. Malo dalje niz cestu nalaze se i izvori rijeke Cetine. Posjetili smo Vukovića vrilo i izvor Glavaš. Izvor Glavaš, poznat i pod imenima Milaševo vrelo ili Veliko vrilo dubok je 115 metara i jedan je od najljepših krških izvora u Hrvatskoj. Malo iznad njega nalazi se i crkvica Vaznesenja Gospodnjeg. Noć smo proveli na jednoj od livada u blizini izvora uživajući u pogledu na zvjezdano nebo i zvukove rijeke Cetine.
Zadnji dan naše turneje krenuli smo nazad prema kućama malo drugačijim putem od dolaznog pravca. Nakon kraćeg odmora i kave u Kninu odlučili smo se za cestu kroz mjesta Srb i Donji Lapac pa cestom preko Ličke Plješivice nazad u Korenicu. Na cesti Srb-Donji Lapac u selu Donja Suvaja koje spada pod lički dio Zadarske županije, izvire rijeka Una. Una je rijeka koja čini velik dio prirodne granice između Hrvatske i BiH. Od ceste do izvora vodi uređena staza te za 15-ak minuta hoda nalazite se u neposrednoj blizini najdubljeg krškog izvora u Hrvatskoj čija trenutna dubina iznosi 248 metara.
Cesta preko Donjeg Lapca prolazi kroz krajolik koji se naziva Ličkim Pounjem a karakteriziraju ga velike krške zaravni. Silaskom s Ličke Plješivice vozite se kroz impozantne vizure Bjelopolja. Kao zadnju postaju odabrali smo vidikovac na Plitvičkim jezerima, našem najstarijem nacionalnom parku. Za kraj smo se opet počastili finim ručkom te punog želudca i zadovoljenih apetita u više pogleda vratili smo se svojim kućama.
Sudionici izleta: Dino Dadić, Damir Janton, Lana Kekelj, Ivan Perović i Danijel Stanić
