Nakon neumoljive bitke s vjetrenjačama u okviru pravnih zavrzlama vezanih za nesuđeno istraživanje područja Donjeg Lapca i migrantske krize koja je okupirala Hrvatsku, donesena je brza odluka za istraživanje područja na otoku Pagu na inicijativu mladog speleološkog pripravnika Antuna Bošnjaka zvanog Tuna. Nakon kratke logistike Veljac, Marta, Tuna i ja, u 8 navečer krećemo prema otoku te uz manje tehničke poteškoće na autoputu (Veljcu su u jednom trenutku krepali farovi pri 100 km/h) stižemo do osamljene uvale u blizini plaže Čiste u 12 navečer i podižemo kamp. Druženje uz vatru, roštilj, pogled na more i razrađivanje plana rekognosciranja, brzo su istopili vrijeme. Liježemo oko 4 ujutro s odlukom istraživanja Grgurevca i Gorevjaka, smještenih 2 km JI od uvale Caske nasuprot Zrća.
Subota, 15.5.:
Buđenjem u 9 ujutro, osvježenjem u živopisnoj paškoj uvalici i doručkom, sakupili smo energiju za provedbu plana. Krećemo prema sjeveroistočnoj strani Paškog zaljeva. Nažalost, brzo se ispostavilo da koordinate četiriju jama očitanih s topografske karte predstavljaju rudničke iskope krških boksita unutar krednih naslaga. Naše sumnje potvrdio je i simpatični lokalni stanovnik Zvonimir koji nas je uputio, prema njegovim riječima, jedinom speleološkom objektu na tom području smještenim odmah ispod ceste gdje smo ostavili auto. Veljac i Marta kreću raditi Ivču jamu (naziv preuzet od lokalnog stanovništva) dok Tuna i ja, s opremom na leđima krećemo prema najudaljenijoj preuzetoj koordinati na području Gorevjaka te nailazimo na još jedan boksitni iskop.
Ivča jama, speleološki objekt poprilično velikih dimenzija ulaza, kroz povijest lokalnog stanovništva otoka Paga, predstavljao je granicu između Zadarske i Ličko – senjske županije. Iskusni Veljac, postavio je neugodno krušljiv i potencijalno opasan objekt te smo jedan po jedan oprezno ulazili unutra. Mladi Tuna je izrađivao fotodokumentaciju, Marta iz SOŽ-a pomagala mi je pri izradi topografskog nacrta, a Veljac je nabasao, na ručnu granatu(!). Izrazitim oprezom zaobišli smo lokaciju MES-a, objekt prijavili inicijativi Čistog podzemlja te nazvali policiju koju smo odveli do jame i ostavili svoje podatke. Jama je nažalost, prepuna otpada šarolike tematike, koje smo, koliko je god bilo moguće, izvadili iz objekta. Zadovoljni odrađenim poslom, puni dojmova, vraćamo se u kamp.
Nedjelja 16.5.:
Prijeteća vikend prognoza s kišom koja se ispostavila nepreciznom, omogućila nam je ugodno pretraživanje terena bespućima otoka Paga na području Krivih, Ravnih i Gustih draga u podnožju vrha Panos istočno od Metajne. Mnoštvo zaigranih ovaca bježalo je pred našim raspršenim koracima i željom za pronalaskom speleoloških objekata. Surov teren ogoljelih stijena bez ijedne natruhe vegetacije taj dan nam je dopustio pronaći još tri speleološka objekta:
- Jama radnog naziva „Metajna SKOL“ u blizini Brestovca. Sadrži podublju ulaznu vertikalu s malim ulazom sakrivenim usred paškog krša. Smatramo da bi bilo mudro prilikom istraživanja ponijeti „dragger“ zbog opasnosti od CO i CO2 u otočnim speleološkim objektima.
- Mala špilja s dva ulaza, smještena na kontaktu eocenskih fliševa i krednih vapnenaca koju je Tuna simbolično nazvao „Mala štala na otoku Pagu“. Također predstavlja njegov prvi uspješno odrađen topografski nacrt kao novog speleološkog pripravnika. Marta je imala čast zabušiti pločicu. Ovim putem bih se zahvalio Vinki i Damiru iz SU „Kraševske zviri“ koji su nam dali precizne smjernice za pronalazak špilje.
- Jama smještena kilometar istočno od monolita Stogaj s ulaznom vertikalom od procijenjenih 15 m koju smo pronašli slučajno na uzvišenju tražeći nepostojeći objekt s topografske karte (postoji šansa da je urušen ili dobro sakriven).
Teško je opisati motivaciju kojom smo Veljac, Tuna, Marta i ja ambiciozno „češljali“ beskrajan krš otoka uživajući svake sekunde u krajobrazima koje nam je davao. Vrijeme je teklo brzo, nismo ga imali dovoljno za pretražiti svaku pukotinu, svako rezidualno uzvišenje, svaki otvor u stijeni. Otok Pag je definitivno lokacija na koju se isplati vratiti, odraditi pronađene objekte, i za koju smatramo da ima daljnjeg speleološkog potencijala. Ovčji putevi na kraju su nas odveli do večere u Novalji kojom smo zaokružili jednu lijepu otočnu priču.
Sudionici: Marta Štrkalj, Velimir Ivačić, Antun Bošnjak, Zvonimir Penava
Autor teksta: Zvonimir Penava