Tijek i rezultati istraživanja
Tijekom predakcija, za vrijeme ekpedicije te na naknadnim vikend akcijama na istraživanom području pronađeno je deset novih neistraženih speleoloških objekata. Od toga pet objekata je u potpunosti istraženo za vrijeme trajanja ovog projekta s ukupnom dubinom od 103 metra i ukupnom duljinom od 122 metara. (Slika 1)
Glavnina istraživanja i vremena provedeno je na najdubljem objektu srednjeg Velebita Ponoru Pepelarici (Slika 2). Kako se radi o aktivnom ponoru te kao takvom veoma osjetljivom na vremenske uvjete, istraživanja nisu bila uvijek izvediva. Unatoč tome Speleološki klub Ozren Lukić sa svojim suradnicima uspijeva istražiti Ponor Peplaricu do dna koje završava sifonom te tako nova dubina iznosi 347 m. Uz glavni kanal istraženi su novi brojni sporedni kanali s kojima nova poligonalna duljina objekta iznosi 1103 m što je za 369 m više od starih istraživanja te se tako popeo na 54. mjesto najduljih objekata Hrvatske.
Uz speleološka istraživanja mjereni su hidrodinamički parametri i uzimani uzorci vode (Slika 3) za analizu koja je rađena na Institutu Ruđer Bošković. Analizom površinskog toka Pepelarice na samom ulazu u ponor izmjerena je temperatura vode od 7 ˚C i pH od 8,2 dok na ulasku u ponor u Kalanjevoj ruji izmjerena temperatura iznosi 7,7 ˚C i pH 7,8. Mjerenjem protoka na samom ulasku u ponor u nekoliko navrata dobiveni su rezultati izmeđ 0,7 i 1,0 l/sec, tako da je srednja vrijednost protoka u sušnom razdoblju bila 0,85 l\sec.
Biospeleološka istraživanja vršena su istovremeno s speleološkim istraživanjima kroz čitav ponor Pepelarice. Nije uočena bogata fauna i uočeni su uglavnom skokuni (Collembola). Uzorkovala se najviše kopnena fauna na kamenju, a ponegdje i vodena. Uzorkovanje je trajalo od 2. do 5.7.2017. u tri navrata.
Prvo uzorkovanje odvilo se unutar meandra koji se spaja s glavnim kanalom na 100 m dubine (Slika 4). Primijećen je velik broj dvojenoga (Diplopoda) i jednakonžnih rakova (Isopoda) na zidovima. Osim tih skupina na 100 m uzorkovani su rakušci (Amphipoda), skokun (Collembola) i gujavica (Lumbricidae). Na 200 m skupljeni su jednakonožni rakovi (Isopoda), skokun (Collembola), grinja (Acari), gujavice (Lumbricidae); a na 300 m jednakonožni rakovi (Isopoda), skokuni (Collembola), dvojenoge (Diplopoda), pijavica (Hirudinea), grinja (Acari). Jednakonožni rakovi, dvojenoge i skokuni su najčešće uočene skupine u ponoru Pepelarica i pojavljuju se kroz cijeli vertikalni profil jame. Gujavice i rakušci su bili prisutni u gornjih 200 m, a grinje i pijavice u dubljim dijelovima.
Fauna je predana taksonomskim stručnjacima u Hrvatskom biospeleološkom društvu na daljnje analize.
Uz prikupljanje faune mjerili su se i mikroklimatski parametri. Na dubini od 100 m temperatura zraka iznosila je 4,6, a temperatura vode i sedimenta iznosila je 3,8 °C.
Nažalost tijekom preliminarnog ulaska u Ponor na Grginom Bregu (109 m?) zbog želje za utvrđivanjem stanja za nastavak istraživanja na samome dnu objekta, uočeno je onečišćenje na samom ulazu kao i na polici na 30 m dubine na kojoj je zapažena bačva koja je sadržavala neku vrstu naftnog derivata (Slika 5). Iako se ponor nalazi daleko od civilizacije, blizina glavne makadamske ceste koja vodi od Jadovnog prema Štirovači dovoljna je da se učini ovakva nesmotrena ljudska glupost koja može imati dalekosežnije posljedice na kvalitetu vode kao i na cijeli eko-sustav ponora u Grginom Bregu. Stoga SKOL u narednim istraživanjima u 2018. planira sanirati nastalo onečišćenje te uzeti uzorke vode za analizu u samom objektu, kao i na izvorima u Bužimskom polju koje ovaj ponor opskrbljuje kako bih se potvrdila ili uklonila moguća ugroza jednog većeg eko-sustava.
Istraživanjem novopronađenog objekta (br.pločice SKOL167), koji se nalazi u neposrednoj blizini ponora u Grginom bregu pa tako i makadamske ceste također je uočeno veće onečišćenje na dnu 13-metarskog objekta koje je spriječilo daljnje istraživanje, pa tako i mogući spoj s ponorom u Grginom bregu.
Plan za daljna istraživanja
S obzirom na veliki potencijal koje je istraživano područje pokazalo u vidu novopronađenih neistraženih objekata, sanacije onečišćenja postojećih, praćenje moguće ugroze u onečišćenim objektima te kao i veliko područje koje još nije rekognoscirano, SKOL u narednoj godini planira na istom području napraviti još jednu ekspediciju te više vikend akcija u svrhu zaštite, očuvanja i promocije prirodnih vrijednosti tog područja.
piše: Nikola Pletikosić