Idejni začetak projekta vezan je uz najnoviji pristup zaštiti i očuvanju geološke baštine, kojim hrvatsko zakonodavstvo slijedi pozitivne svjetske i europske primjere (projekti IUGS-a i UNESCO-a), uvođenjem strogih mjera zaštite i poticajnih mjera za intenziviranjem stručnih i znanstvenih istraživanja te naglašava potrebu za pojačanjem medijske promidžbe geobaštine i osiguranjem dugoročne podrške javnosti i institucija u očuvanju georaznolikosti.
Na otoku Braču poznati su značajni površinski geolokaliteti, od kojih su neki i zaštićeni (značajni krajobrazi: Vidova gora i Dolina Blaca; geomorfološki spomenici prirode: stijena «Kolač», Zlatni rat, Trolokve), no zbog nedostatne promocije manje je poznato da na otoku postoji velik broj speleoloških objekata – u okviru dosadašnjih istraživanja ustanovljeno ih je više od 230, a ukoliko se tome pribroji 177 kaverni otkrivenih u tunelu Vidova gora znamo da ih je zasigurno više od 400. Stoga je važno senzibilizirati javnost za zaštitu i očuvanje podzemne baštine, odnosno promovirati te podzemne znamenitosti dostupne čovjeku kao značajne prirodne vrijednosti te ih adekvatno zaštititi i očuvati za buduće generacije.
Nažalost, iskustva i saznanja speleologa svjedoče o čestim primjerima narušavanja prirodnih uvjeta u speleološkim objektima od strane domaćeg stanovništva – devastacija siga, odlaganje otpada, prekopavanje tla u značajnim povijesnim i arheološkim špiljskim lokalitetima.
U cilju očuvanja i promidžbe neobnovljive geološke i geomorfološke podzemne baštine otoka Brača osmišljen je multidisciplinarni projekt koji uključuje geospeleološka i speleoarheološka istraživanja te sanaciju nekoliko onečišćenih špilja i jama.
Tijekom ranijih dvogodišnjih istraživanja na području Pučišća i Pražnica (u okviru kampa «Brač 2003» i speleološke ekspedicije «Brač 2004»), evidentirano je zagađenje u čak 65% objekata (ukupno je tada istraženo 17 špilja i jama).
Kao prioritet u fazi projekta «sanacija speleoloških objekata» predloženo je čišćenje Jame u Dučacu koja se nalazi na vrlo atraktivnoj lokaciji, nedaleko turistički izuzetno posjećene plaže u uvali Lovrečina (ujedno značajan arheološki i povijesni lokalitet). Ulaz u jamu smješten je pokraj staze uz more i u neposrednoj blizini još jedne manje plaže, također turistički vrlo posjećene. Neugodni mirisi u nju bačenog otpada osjećaju se u vanjskom okolišu tijekom ljetnih mjeseci i u jeku turističke sezone. Jama je i geološki vrlo interesantna, duboka je dvadesetak metara, ali nalazi se na maloj nadmorskoj visini i dno joj dopire ispod razine mora. Obilno je zasigana, a u dnu se nalazi jezerce slatke vode te je interesantna za daljnja geološka istraživanja. Stoga smatramo važnim sanirati taj objekt i lokalnom stanovništvu dati primjer odgovornog ponašanja te omogućiti daljnja istraživanja u povoljnim i bezopasnim uvjetima.
Ostali objekti (Jama u Bučinom dolcu i Jama na Jesenovom brdu – Pučišća), također će se očistiti, ukoliko se prikupe dovoljna sredstva za sanaciju.
Na temelju prikupljenih pisanih podataka o dosadašnjim arheološkim istraživanjima speleoloških objekata otoka Brača i usmenih konzultacija s arheolozima kojima je uža specijalnost upravo speleoarheologija, zaključeno je da je potencijalna podzemna arheološka baština otoka nedovoljno istražena te u svakom slučaju nikako ili gotovo nikako zaštićena. Opasnost od neadekvatne zaštite i uništenja potencijalnog ili utvrđenog speleoarheološkog lokaliteta velika je i iz razloga što jedno onečišćenje u ovom slučaju ima, nažalost, trostruku ulogu: uništavanje speleološke, geološke i arheološke baštine.
Za sada otočke špilje kriju, prema određenim pisanim podacima, petnaestak gotovo sigurnih arheoloških lokaliteta, što najvjerojatnije nije niti blizu konačnom broju, uzimajući u obzir brojnost speleoloških objekata otoka. Kao stručni suradnik u terenskim istraživanjima na projektu sudjelovat će arheologinja Jasmina Osterman (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) koja ima značajna iskustva u terenskim istraživanjima arheospeleoloških lokaliteta. Primarno će se u okviru preliminarnih istraživanja pokušati ustanoviti značaj lokaliteta za koje u okviru dosadašnjih arheospeleoloških aktivnosti nije utvrđeno glavno vremensko razdoblje: špilja Miljenača, špilja Prihodi, Prva špilja, Stanina špilja, Vela špilja, Špilja u Vrdolju, špilja Zaspile i špilja Vodice. Većina navedenih objekata nalazi se u blizini mjesta Škrip, najstarijeg bračkog naselja.
Očekivani rezultati:
- doprinos izradi speleološkog katastra – inventarizacija speleoloških objekata otoka Brača;
- doprinos izradi stručnih podloga za zaštitu pojedinih speleoloških lokaliteta;
- dokumentiranje vrsta stijena, minerala i fosila te podzemnih geomorfoloških oblika;
- sanacija nekoliko onečišćenih jamskih objekata (Jama u Dučacu, Jama u Bučinom dolcu, Jama na Jesenovom brdu);
- detekcija arheoloških špiljskih lokaliteta u svrhu prijedloga njihove konzervacije i zaštite;
- informiranje i edukacija otočke zajednice i javnosti o vrijednostima i značaju podzemne geobaštine te aktiviranje njene zaštite i promocije;
- doprinos razvoju i promociji geoturizma u RH;
- promocija volonterskih aktivnosti hrvatske studentske populacije i speleoloških udruga u području zaštite okoliša;
Provedbom predviđenih stručno-znanstvenih aktivnosti te interpretacijom i analizom ostvarenih rezultata dao bi se znatan doprinos u izradi stručnih podloga za zaštitu pojedinih speleoloških lokaliteta te doprinos razvoju i promociji geoturizma na Braču.
Organizatori i sudionici projekta stekli su značajna iskustva u istraživanjima speleoloških objekata otoka Brača tijekom ljetnih kampova i ekspedicija proteklih godina (speleološki kamp «Brač 2003», speleološka ekspedicija «Brač 2004», speleološki kampovi «Brač 2005» i «Brač 2008»). U okviru tih akcija studentski Speleološki klub «Ozren Lukić» ostvario je dobru suradnju s bračkom speleološkom udrugom SO PD «Profunda» te su zajedničkim radom postignuti preduvjeti za ostvarenje ovako zahtjevnog projekta:
- dobro poznavanje terena i specifičnih otočkih površinskih i podzemnih uvjeta;
- evidencija onečišćenja u speleološkim objektima;
- iskustvo u predmetnim istraživanjima uz osiguranje stručne podrške od kompetentnih znanstvenih i stručnih institucija;
- kontakti s otočkim stanovništvom, lokalnom upravom i drugim sektorima (zaštitni, gospodarski, turistički).